Gospodarenje kemikalijama u europi
Kemijska industrija je treća po veličini industrija europske privrede, a proizvodi se 400 milijuna tona raznih kemikalija. I ta industrija i dalje raste, kemije oko nas ima sve više.
Kad se primijetilo da stanovništvo pati od sve većeg broja alergija, kanceroznih oboljenja, i sl. i počelo se to povezivati sa sve većom količinom štetnih kemikalija, počelo se i razmišljati kako da se napravi reda u tom području.
Plastika, blagodat našeg vremena
Instant život, na brzinu i sa što manje napora, zahtjeva posude za jednokratnu upotrebu. Uzmeš, iskoristiš i baciš na smeće. To su danas plastični tanjuri, pribor za jelo, čaše, PET boce. Zamijenile su plemenite materijale – staklo i porculan. Dok plemeniti materijal košta, te ga stoga ne možeš jednostavno upotrijebiti i baciti, nego moraš oprati, obrisati, i spremiti na mjesto, a to je priznajte, vrlo omražen posao, koji u kuhinji oduzima dosta vremena, plastični špara sav taj dodatni posao, samo kanta za otpatke mora biti dosta velika. Gdje će završiti sav taj otpad, to običnog potrošača nije briga.
Prostor
Prostor je jedan od temeljnih uvijeta života.Isto kao voda, zrak i hrana. Možda se to ne vidi na prvi pogled, ali zaista je tako. Ne možete živjeti u tramvajskoj stisci npr. Nedostaje vam prostor da se oko sebe okrenete, razmašete, učinite nešto. Stješnjeni između tjelesa koja se guraju, moći ćete biti samo nervozni, agresivni i jedva čekati da iziđete. Dakle, trebamo mjesta, mjesta za sve nas.
Biološka raznolikost
To je tema koja se često spominje u posljednje vrijeme. Nije nam više svejedno što smo kao ljudi upropastili, koje vrste smo satjerali u totalno izumiranje.
Koje su sve vrste ptica ugrožene, što je s biljkama čija staništa nestaju, koliko ježeva godišnje strada pod kotačima vozila na našim cestama i ima li mogućnosti da se to spriječi.
Što nam znači biološka raznolikost? S druge strane već čujem kako zvoni vaše protupitanje: Ma što me briga koja ptica je izumrla, koji drač je na putu da nestane, što se to mene tiče, kad ja samo radim svoj posao i brinem svoju brigu. Nek o tome misli tko je plaćen za to.
Problem pretilosti
Poznata je činjenica da razvijeni svijet pati od pretilosti ili suviška kilograma. Taj problem postaje sve teži u svijetu i ukazuje na raspodjelu golemih količina hrane.
Hrane danas ima u količinama, kao nikad do sada u povijesti. I vrlo je jeftina. Ipak, zbog neravnomjerne raspodjele ekonomske moći, gladni u svijetu su stalno gladni, a oni drugi plivaju u izobilju. Broj osoba koje imaju prekomjernu težinu prelazi već milijardu, dok se broj pothranjenih i trajno gladnih, njih oko 850 mil., također se približava milijardi ljudi. Naša razmišljanja često nepravedno idu u pravcu – gladni su jer ne žele raditi. Niti je istina tako jednostavna, a niti smo mi bez grijeha u toj cijeloj situaciji.