PRIGOVOR NA ZAHTJEV ZA UTVRĐIVANJE OBJEDINJENIH UVJETA ZAŠTITE OKOLIŠA ZA SINTEZU SM2 – DOGRADNJA API POGONA U SAVSKOM MAROFU PLIVA HRVATSKA d.o.o.

• Izgradnja novog pogona, koji će kombinirati kemijske i biološke metode proizvodnje lijekova i poluproizvoda u količini od 260 t gotovih proizvoda godišnje, direktno će ugroziti vodocrpilište Šibice, stoga što se nalazi na prostoru treće zaštitne zone navedenog vodocrpilišta. Geološke studije, rađene za potrebe vodocrpilišta i planirane hidroelektrane Podsused, također ukazuju na tu zonu. Podzemna voda teče paralelno sa tokom Save u pravcu Šibica, pa se svako onečišćenje podzemne vode, koje može nastati uslijed oštećenja instalacija u krugu tvornice, nehotičnih incidenata, ljudskog faktora, poplave ili potresa, a to su faktori koji se ne mogu isključiti, može odraziti na kvalitetu vode na vodocrpilištu Šibice.

• Da se na vodozaštitnom području ne može graditi farmaceutski pogon, niti industrija te vrste, bez obzira što trenutni zakoni o tome kažu, jer je to direktno protivno interesima 120.000 stanovnika koji koriste vodu iz Šibica. Vodocrpilište Šibice su jedno od najvećih i vodom najbogatijih vodocrpilišta uzvodno od Zagreba, a one su ujedno i rezervno   vodocrpilište grada Zagreba, dođe li do ugroze crpilišta Črnkovec koje snabdjeva Zagreb. Tada se broj ljudi koji ovise o ovom vodocrpilištu povećava na cca 1.000.000. Te brojke upućuju na logiku da je daljnja izgradnja novih pogona u Plivinom dvorištu hazard, koji će možda donijeti male ekonomske probitke lokalnoj zajednici, ali može izazvati nemjerljive štete izgubimo li zbog onečišćenja vodocrpilište Šibice. Kad bi stanovnici koji sad piju vodu iz gradskog vodovoda, trošili samo 1,5 l vode za piće dnevno, koju bi morali nabaviti u trgovini, a zna se da bi za piće i kuhanje morali trošili i više od toga, onda bi dnevna šteta bila 120.000 x 6 kn/dan = 720.000 kn dnevno x 365 dana = 262.800.000 godišnje, a ako se pribroji i Zagreb, onda je to 6 mil kn dnevno tj. 2,19 mrd kuna godišnje.

• Pogon bi trebao proizvoditi 260 t gotovih proizvoda godišnje u 5 paralelnih linija. To znači da će se najmanje toliko, a onda vjerojatno i još više od toga, tona sirovina morati dovesti u krug pogona, uskladištiti, podvrgnuti kemijskim procesima, te osigurati odvoz 5-7 tona mokrog mulja dnevno na spaljivanje u inozemstvo te još mnogo tona drugog opasnog otpada. Sve zajedno zbrojeno, to nije malo, već vrlo mnogo dodatnih toksičnih, eksplozivnih, kancerogenih i ostalih kemikalija na uskom prostoru, gdje već djeluju tri pogona Plive, pogon Kvasca i pogon Hospire (sve kemijsko farmaceutske industrije). S povećanjem količine kemijskih i bioloških sirovina, raste i vjerojatnost neželjenih događaja i ugroženost lokacije, bez obzira na poštivanje svih zaštitnih propisa.

• Općina Brdovec je gusto naseljeno područje sa preko 250 stanovnika po km2. Imamo naseljenost ekvivalentnu gradskom području. Zbog opasnosti od havarije u kojoj može stradati mnogo ljudi, a posebno djece, smatramo da ovo nije pogodna lokacija za izgradnju takvog jednog novog farmaceutskog pogona, te da bi za to trebalo izabrati neku drugu lokaciju.

• Ono što zaista vrijeđa našu javnost i izaziva podozrenje je činjenica da Pliva – tvornica generičkih lijekova, skriva kao tajnu što će proizvoditi i koje će se tvari pri tome koristiti kao sirovine. Može li se to, kao osnovna informacija (o tome što tvrtka radi) sakriti od javnosti i dobiti dozvola za rad na nepoznato. Ne znam da li takav slučaj postoji u Europi? Čemu služi javna rasprava, ako mi kao zainteresirana javnost ne možemo doći ni do podatka o osnovnom što trebamo znati – o tome što će se proizvoditi?

Iz razloga koje smo naveli, mišljenja smo da ne bi trebalo dozvoliti izgradnju novog pogona SM2, jer su probitci za stanovništvo premali, a rizik previsok.

Izgradnja sustava za pročišćavanje otpadne vode i emisija u zrak (MBR i RTO) već su odavno trebali biti izvedeni, kao i sanacija potoka Gorjak na koju se još uvijek čeka.

Stojimo na stanovištu da Pliva prvo treba investirati u zaštitu okoliša, što je trebalo učiniti još pred mnogo godina, te zajedno s Kvascem ukloniti onečićenja nastala dugogodišnjim radom pogona bez ikakvih mjera zaštite, a izgradnju novih pogona planirati na nekoj drugoj prikladnijoj lokaciji.

Onečišćenje sulfatima i kloridima nastoji se zaobići i rješavanje tog problema prebaciti na CUP Zajarki, odnosno njegovi biološki dio. Isto tako i BPK i KPK, za koji se traže dozvole za vrlo visoke koncentracije. Kako taj pročistač još nije ni izgrađen, a ne zna se kad će biti, smatramo da bi se Pliva trebala pobrinuti za kemijsko onečišćenje koje sama proizvodi i naći način da ga ukloni prije ulaska otpadnih voda u javnu kanalizaciju.

Nije jasno iz studije čemu će služiti RTO postrojenje, odnosno hoće li se tamo spaljivati i stari lijekovi i mnoštvo drugih opasnih otpada, kao npr. filterski kolači,ostaci od organskih otapala, halogenirani ostaci od reakcija, destilacija i talozi, otpadne boje i lakovi, apsorbensi, filterski materijali, laboratorijske kemikalije koje sadrže opasne tvari, istrošeni katalizatori koji sadrže zlato, srebro, renij,rodij, iridij i platinu,  razni lijekovi lijekovi, citotoksici i citostatici. Čemu točno će služiti RTO postrojenje i što će se tamo smjeti spaljivati?

Znače li preračunavanja otpadnih plinova na rad od 24 sata dnevno, 280 dana u godini, da se spremaju izdati dozvole za danonoćni rad postrojenja sa samo mjesec dana stanke godišnje za remont?

Imamo primjedbu na količinu rezervirane vode za proizvodne pogone od 6 mil kubnih metara, koja daleko premašuje sadašnju potrošnju i smatramo da je takva rezervacija štetna za okoliš i stanovništvo, naime nije se razmišljalo o njenim mogućim posljedicama.

Tražimo da se učine javno dostupnima podaci o izmjerenim vrijednostima u ispustima otpadnih voda i za ispuste u atmosferu, te da se kontroliraju moguća prekoračenja.

Imamo i primjedbu na ispust oborinskih i rashladnih voda u potok Gorjak, jer je dotični potok presušio, pa više ne postoji kao recipijent.

Nadamo se da će naše primjedbe naići na razumjevanje službenih osoba, te da ćemo dobiti zadovoljavajući odgovor kao zainteresirana javnost.

U Brdovcu, 30.12.2011.
Za Ekoturistiko:
Vlasta Petrač, dopredsjednica

• < Pred
• Slijedeće >