Primjedbe na Netehnički sažetak Studije o utjecaju na okoliš za zahvat rekonstrukcije i dogradnje postrojenja Pliva Hrvatska d.o.o. na lokaciji Savski Marof (SM2) predstavljanje koje je održano 30.06.2011. u Brdovcu

Osnovni prigovori na Studiju tj. na izgradnju novog pogona su:

• Potok Gorjak još nije saniran (obaveza 80.000.000, kn), a njegovo zagađenje je direktna posljedica ispuštanja iz proizvodnih procesa Plive i Kvasca, a već se ide u nove investicije
• Kanalizacija nije nepropusna i za vrijeme poplave voda je izlazila iz šahta u neposrednoj blizini vodocrpilišta, za što je okrivljena Pliva i Kvasac jer su ispustili u kanalizaciju taj dan mnogo više vode od dozvoljenog
• Kanalizacija je nepropisno izvedena i iz nje se širi vrlo neugodan zbog kojeg stanovnici moraju zatvarati prozore, uvlači se u kuće, automobile i namještaj, a stanovnici se tuže i na glavobolju koja bi mogla biti u vezi s ispuštanjem tog mirisa. Nikako nije u redu da se to događa po centru Brdovca i Zaprešića, svagdje gdje prolazi magistralni kanalizacijski cjevovod kojim taj Plivin otpad (Kvaščev i Hospirin) putuje do pročistača u Zaprešiću. Prolazom Plivinih i Kvašćevih otpadnih voda kroz sva naša naselja, ozbiljno je ugrožena kvaliteta života ljudi koji tamo žive.
• Upitan je kapacitet biološkog pročistača u Zaprešiću koji još nije ni sagrađen, a nije ni projektiran za tu novu količinu zagađenja (povećanje Plivinih ispusta za cca 30%)
• Na pitanje koje količine pitke vode Pliva crpi danas i koliko će se ta količina povećati izgradnjom novog pogona, nismo mogli dobiti odgovor
• U studiji se demantira da je tijek podzemne vode u pravcu kretanja rijeke Save i da se relativno brzo kreće od Plive prema vodocrpilištu Šibice (III vodozaštitna zona), nego se proces objašnjava stvaranjem konusa oko Plivinog vodocrpilišta, što bi značilo da i moguća zagađenja podzemnih voda nastalih u Plivi i okolici, ne dolaze na vodocrpilište Šibice nego se iscrpljuju u Plivinim-Kvaščevim bunarima zajedno s pitkom vodom. Nekoliko ozbiljnih studija koje su rađene prije ove, dokazuju da to nije tako i opisuju tijek podzemnih voda prema vodocrpilištu Šibice, pa je u najmanju ruku neozbiljno proizvoljno zaključivati o stvaranju „konusa“ i usporenju tijeka podzemnih voda u pravcu Šibica
• Prema Županijskim prostornim planovima zabranjena je izgradnja kemijskih i farmaceutskih postrojenja na vodozaštićenom području, pa nije jasno kako će Pliva dobiti sve potrebne dozvole suprotno županijskim propisima
• Prigovor je na MBR (membranski bioreaktor) postrojenje za obradu otpadnih voda, kako će ono djelovati, ako se proizvode antibiotici, koji po definiciji trebaju uništavati bakterije, kako će onda te bakterije razarati otpadni materijal? Tj. kako to postrojenje misli funkcionirati?
• Tražimo da se vrši predobrada otpadnih voda prije ispusta u kanalizaciju, naročito kemijskog dijela na licu mjesta, kao što se to radi u svim uređenim farmaceutskim tvornicama, te da se poštuju propisi za ispust u kanalizaciju, pogotovo što biološki pročistač u Zaprešiću još nije proradio, a i ne zna se kada će, a dotle otpadne vode Plive i ostalih tvornica u krugu direktno ugrožavaju ne samo građane Zaprešića nego i Zagreba, čija su vodocrpilišta nizvodno.
• Prigovor na onečišćenje zraka je slijedeće. Uvidom u KEO (katastar emisija u okoliš Zagrebačke županije), vidljivo je da je Pliva daleko najjači zagađivač zraka u Zagrebačkoj županiji, ali usprkos tome, nemamo nikakvo stalno praćenje kvalitete zraka niti mjerne stanice na našem području.
• U nastojanju da se uštedi na potrošnji vode, dosadašnja rješenja za otpadne plinove što su bili vodeni skruberi, zamijenilo bi se novim postrojenjem RTO za spaljivanje otapala. Otapala bi se spaljivala na 880 stupnjeva C za nehalogenirane i na 1100 stupnjeva C za halogenirane spojeve. Uvijek kad se radi o spaljivanju naročito halogenih spojeva, postoji mogućnost nastajanja dioksina i furana koji su velika opasnost za zdravlje ljudi i za zatrovanje okoliša. Naime, teško je moguće održati stalnu temperaturu spaljivanja, ona varira ovisno o gorivu i pada ispod 1100 stupnjeva, pa i u dimnjaku i u ložištu mogu iz dijelova ponovno nastati dioksini i proširiti se okolinom. Tražimo kontrolu zagađenja dioksinom barem dva puta godišnje. Osim toga, tražimo da dobijemo uvid u tehničke karakteristike postrojenja, kako ono funkcionira, te da sva mjerenja neovisnih laboratorija za kontrolu otpadnih voda i zraka budu javno objavljena na internetu, da sa može imati uvid u te podatke, što je važno za zdravlje populacije koja ovdje živi.
• Govori se o tonama ugljičnog monoksida i klorovodika koje bi se godišnje ispuštale u atmosferu. Tražimo da se objedine podaci za novi pogon, stare pogone, Kvasac i Hospiru, koji svi rade i ispuštaju na istoj mikrolokaciji, te da ti objedinjeni parametri, zajedno ne prelaze dozvoljene količine ispusta u atmosferu.
• Promet prema Plivi se koristi cesta kroz naselje Prigorje i Prudnice, lokalne prometnice koje niti imaju nogostup, uske su i koriste ih djeca i stanovnici svoje lokalne potrebe. Tim uskim i zavojitim putevima kreću se veliki kamioni s prikolicama (obično cisternama) punim toksičnih i eksplozivnih materijala. Predviđa se porast tog kamionskog a i svakog drugog prometa izgradnjom novog pogona. Tražimo da se izgradi posebni prilazni put do tvornice i da se kamioni s opasnim teretom maknu iz lokalnih puteva i naselja
• Pitanje je što će se dogoditi u slučaju havarije, npr prevrtanja i izlijevanja ili npr zapaljenja i eksplozije. Tko će preuzeti odgovornost za nastalu štetu u prostoru, a možda i žrtve
• Buka, postoji već i sad trajna buka od rada postrojenja, a sad će se i povećati. U studiji se kaže da je najveća razina buke na granici postrojenja, ali čini se da se novonastala planirana buka ne zbraja s već postojećom.
• Zaštita vrsta – argumenti su da ne grade izvan ograde tvorničkog kruga, kao da ispusti u zrak, tlo i vodu nemaju utjecaja na vrste koje žive izvan tvorničkog kruga.
• Pitanje MRSA-e,tj sojeva bakterija koje su visokootporne na antibiotike i predstavljaju opasnost za djecu i ostalo stanovništvo koje ovdje živi, a dokazano je da postoje u potoku Gorjak, prema tome teku i Savom nizvodno prema Zagrebu i ostalim mjestima.

Osnovni prigovor je da se ne poštuju prioriteti, tj. ono što je već dogovoreno i što treba biti gotovo prije početka izgradnje novog pogona, a to je sanacija zagađenog korita potoka Gorjak, te predtretman otpadnih voda i izgradnja pročistača u krugu same Plive prije ispusta u kanalizaciju. Otpadne vode Plive opterećene su organskim kemikalijama i kao takve nisu podobne za ispust u kanalizaciju, i izgradnja predtretmana bila je osnovni uvijet dopuštenja rada pogona. On nije sagrađen, traži se dozvola za izgradnju (dogradnju) novog pogona, a ni uvijeti za dosadašnji rad (predtretman otpadnih voda) nisu zadovoljeni. Ako se Pliva do sada nije držala obećanja i dogovora, odakle sad povjerenje koje joj se ukazuje i olako prelazi preko neizvršenih obaveza, da bi joj se omogućilo daljnje proširenje pogona i nova zagađenja, što sve ide na štetu naših stanovnika koji žive u ovom kraju, čija životna sredina i zdravlje su ozbiljno dovedeni u pitanje sa ovakvom politikom.

Osnovni prigovor je na studiju da promatra novi pogon sam za sebe, a ne zbraja postojeće emisije i drugih tvornica i pogona Plive koji se svi nalaze praktično na istom mjestu i ispuštaju u vode i zrak.

Osnovni prigovor je i činjenica da se novi pogon nalazi na trećoj vodozaštitnoj zoni vodocrpilišta Šibice, gdje prema zakonu nije moguće planirati ni graditi ovakvu industriju zbog ugrožavanja izvorišta pitke vode za stanovništvo grada Zaprešića i okolnih općina, sve do Zagorja.

Tražimo, kao zainteresirana javnost, da imamo pravo uvida u vodopravne i ostale dozvole za ispuštanje štetnih materija i postupanja s otpadom i uvid u podatke i mjerenja, štoviše da ona budu dostupna javnosti.

Također negiramo da nije moguće znati što će se proizvoditi, jer na taj način se može raditi što se hoće i zagađivati čime se želi, tj to je direktna korupcija institucija, jer se tako izbjegava bilo kakva kontrola. Toga nema nigdje, pa ne bi smjelo biti niti ovdje, tj. tvornica mora dati podatke što proizvodi. Tražimo da budemo jasno upoznati s proizvodnim procesima, koji lijekovi i koji poluproizvodi se rade i koje tvari se pri tom ispuštaju ili obradom nastaju, a odlaze u atmosferu ili u kanalizaciju, odnosno potok Gorjak i što će se točno ispuštati i što je potrebno mjeriti u ispustima, te da podaci tih kontrola budu svi javno dostupni na internetu.

Očekujemo da će ove naše primjedbe ući u zbir svih ostalih primjedbi na studiju utjecaja na okoliš, i da ćemo biti obaviješteni od strane ministarstva (kao zainteresirana javnost), što se u vezi ovih primjedbi poduzelo.

U Brdovcu, 14.07.2011.

• < Pred
• Slijedeće >