Primjedbe i prijedlozi na prostorni plan općine Brdovec

Zašto je potrebno očuvanje ruralnog prostora otprilike takvog kakav je sada?
•    Priozvodnja hrane je djelatnost bez koje ljudska zajednica ne može postojati
•    U ovim prostorima postoji tradicija poljodjelstva i stočarstva duža od 1000 godina, a tu je sakupljena i značajna količina znanja o proizvodnji hrane i obradi zemlje. To znanje, koje je u stvari osnovni kapital ljudskog društva izgubit će se ukoliko dođe do obustavljanja te djelatnosti, a to onda znači ovisnost o nekom tko će nas hraniti. Ovo je besmislica, u kraju koji ima potencijale (tlo, voda, tradicija, ljudi) da proizvede i višak kvalitetne hrane te da ju izvozi, kao što se činilo uvijek do sada.
•    Kvalitetna hrana može se proizvesti samo na malim posjedima uz relativno veliku količinu ljudskog rada i posvećenosti određenom prostoru (ekstenzivna proizvodnja). Proizvodnja jedne kulture na velikim površinama zahtjeva mnogo zaštitnih sredstava, što zagađuje tlo, vodu i zrak te uništava biološku raznolikost koja je uvijet zdravog i uravnoteženog okoliša.
•    Bavljenje poljoprivredom, pa čak samo i obrada vrtova, omogućuje stanovništvu da bude manje ovisno o socijalnoj pomoći u slučaju nezaposlenosti. Kod stanovništva koje radi, bavljenje poljoprivredom i proizvodnjom hrane (makar i samo za vlastite potrebe) doprinosi boljem standardu porodice u financijskom smislu.
•    Uzgoj domaćih životinja garantira sigurnu i zdravu hranu, što je osnovica za zdravlje svih, a naročito djece i budućih generacija, što ne bismo smjeli zanemariti.
•    Fizička aktivnost pri obradi zemlje i boravak na zraku doprinose dobroj fizičkoj kondiciji i duševnoj i tjelesnoj ravnoteži.
•    Razvoj turizma koji je naša orijentacija u budućnosti, nije moguće zamisliti bez ukusne, zdrave, svježe i domaće hrane. Planovi o razvoju turizma bez podrške domaćoj poljoprivrednoj proizvodnji su neodrživi, tj. nemaju smisla.
•    U skladu s naporima Zagrebačke županije da se ojača poljoprivredna proizvodnja te da prsten oko Zagreba  dobije potencijal da hrani Zagreb i šire, za što su izdvojena mnoga sredstva, trebala bi i općina Brdovec biti jedna od nositeljica te aktivnosti.


Posljedice koje će nastupiti ukoliko se, zahvaljujući nepovoljnim propisima, zapusti poljoprivredna proizvodnja:
•    Sa smanjenjem broja domaćih životinja u dvorištima, obitelji će biti prisiljene kupovati meso (upitne kvalitete), dakle trošiti više novaca za baznu košaricu (osnovne ljudske potrebe – za hranu) – postat će siromašniji
•    Bez stoke, obrada oranica neće imati smisla, jer su cijene ratarskih kultura preniske, a proizvedene količine, zbog propadanja poljoprivredne proizvodnje, nemaju se ni sada kome prodati
•    Poljoprivredna zemlja će ostajati neobrađena i prodavat će se u bescijenje (radi kazni za neobrađeno zemljište). U vlastitoj državi ostat ćemo bez nekretnina, a vlasnici će postati stranci i njima će se takva situacija i kupovina vrlo isplatiti.
•    Zbog nezaposlenosti i nemogućnosti proizvodnje hrane ni za vlastite potrebe, povećat će se broj korisnika socijalne pomoći što će dodatno opteretiti državni proračun i proračune lokalnih zajednica
•    Zatvaranjem malih klaonica (koje i nisu neki preveliki zagađivači okoliša ukoliko se proizvedeni otpad zbrine na vrijeme i sukladno propisima), i njihovim izmještanjem u udaljenija naselja, uzgoj domaćih životinja zbog nemogućnosti klanja i obrade postat će neisplativ, sa svim već navedenim posljedicama. Rješenje je povećanje broja manjih klaonica sa strogim vođenjem računa o zbrinjavanju otpada.

Primjedbe na prostorni plan

Na član 39 traži se tumačenje: kod postavljanja gospodarskih objekata za uzgoj stoke, što su to točno „uvjetna grla“ i kako se može izjednačiti 15 uvj. grla peradi sa istim brojem grla goveda, odnosno ostale stoke'.

Prijedlog Udruge stočara i ratara
U odnosu na govedarsku i svinjogojsku proizvodnju da ostane po starom prostornom planu, a to je
1.    25 kom mliječnih krava
2.    15 kom podmlatka
3.    10 krmača
4.    40 tovljenika

Što se tiče peradi na otvorenom uzgoju (dvorištu) do 50 kom.
Sitna stoka (ovce i koze) do 30 kom

Takav je i EU prosjek za ruralna područja i austrijski model koji bi nam trebao biti uzorom, jer su oni zaista tradicionalno uzorni i uspješni poljoprivrednici.

Zagrebačka županija potiče ruralni razvoj tako da potiče svako grlo autohtonih pasmina i nastoji razviti ovakav model osnovnih poljoprivrednih gospodarstava.



Smatramo da će ovaj prigovor biti usvojen, jer se ništa ne mijenja u odnosu na prijašnji model koji je do sada dobro funkcionirao i u tom smjeru su se počela neka gospodarstva razvijati uz poticaje ministarstva poljoprivrede i Odjela za poljoprivredu Zagrebačke županije, te su na poljoprivrednoj proizvodnji zasnovala svoju egzistenciju.
Promijeniti ove uvijete, znači dovesti u pitanje egzistenciju ovih obitelji, te uništiti razvoj poljoprivrede na ovom prostoru.


Primjedba na član 84 (postupanje s otpadom)
Pohvaljujemo namjeru da se osigura min. jedno reciklažno dvorište za potrebe općine i to u gospodarskoj zoni, u blizini željezničkog kolodvora.
Predlažemo: da u prostorni plan uđe i jedna kompostana za potrebe recikliranja otpadnih bala slame, kukuruzovine, granja i ostalog poljoprivrednog otpada koje građani sami ne bi mogli riješiti u malim kompostnim jedinicama u svojim dvorištima. Proizvedeni kompost mogao bi se korisno upotrijebiti za sađenje cvijetnih gredica duž općine, ili za poboljšanje strukture tla (obogaćivanje humusom).


Primjedba na članak 87,(mjere za poboljšanje stanja u okolišu)
87c) Smanjiti upotrebu agrotehničkih sredstava koja onečišćuju tlo (pesticide, umjetno gnojivo i sl.)
Prijedlog: Da se u suradnji sa Poljoprivredno savjetodavnom službom te Agronomskim fakultetom donesu posebni propisi o vrsti i količini zaštitnih sredstava i umjetnih gnojiva (sa naročitim osvrtom na nitratnu direktivu) za poljoprivredne  površine na vodonosnim pojasevima radi zaštite kvalitete pitke vode. Uz to su potrebni i prateći akti o načinu kontrole izvršenja tih mjera i kaznama za nepridržavanje.



U Prudnicama, 22.04.2009.
Predsjednik Udruge stočara i ratara općine Brdovec:

Ivan Zorić


Predsjednica udruge Ekoturistiko:


Vlasta Petrač

• < Pred
• Slijedeće >